preskoči na sadržaj

Osnovna škola kralja Tomislava Zagreb

Login
Natjecanja

       

 

Tomislavci pišu

Korisni linkovi

Kalendar
« Listopad 2021 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
27 28 29 30 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31
1 2 3 4 5 6 7
Prikazani događaji

Brojač posjeta
Ispis statistike od 8. 4. 2010.

Ukupno: 408426
Ovaj mjesec: 3996
Danas: 14
Tražilica
Raspored zvona

UPISI U SREDNJU ŠKOLU

Kutak za roditelje

PISMO RODITELJIMA

 

Poštovani roditelji,

pozdravljam Vas na početku naše suradnje za koju vjerujem da će biti uspješna i na dobrobit naše djece.

Početak školovanja je velika promjena i veliki korak u životu svakog djeteta. Naš zajednički zadatak je da djeci olakšamo prve korake u školi i na taj način utječemo na njihov daljnji odnos prema školi kao i na uspjeh u učenju i usvajanju znanja.

Stav koji Vi imate o školi, utječe na stav koji će o školi imati Vaša djeca. Stoga nikad pred djecom ne govorite loše o školi i o učiteljici koja nije idealna, nego normalna osoba sa vrlinama i manama, a zadatak joj je podučavati Vašu djecu.

I zapamtite, prvašići  idu u školu i uče zbog Vas, zato što vide da je to Vama važno i da Vas razvesele.

U svakoj prilici ističite kako je lijepo i nadasve korisno  mnogo toga znati.

Od početka potičite samostalnost djeteta u izvršavanju svojih obaveza. Odolite potrebi da umjesto djece izvršavate njihove obaveze. Ponekad nam je teško othrvati se toj potrebi, što znam i kao roditelj.   Poruku koju šaljemo djetetu tim činom je da je nesposobno, jer oni vrlo dobro znaju da roditelji čine umjesto njih one stvari koje oni sami nisu sposobni učiniti.

Vjerujem da ne želite da Vaše dijete misli da je nesposobno za učenje i izvršavanje školskih obaveza.

Budite uvijek blizu njega, spremni da mu pomognete, ali dovoljno daleko da dijete osjeti Vaše povjerenje i uvjerenost da je sposobno svoje obaveze izvršiti samo.

Krajnji cilj je osposobiti dijete za budući samostalan život, a škola je samo jedan dio tog puta prema cilju.

Budite uvijek uz svoje dijete. Razvijajte međusobno povjerenje. Neka dijete osjeti i zna da Vam se uvijek bez straha može povjeriti, da ćete mu pomoći i zajednički pronaći rješenje. Time mu šaljete važnu životnu poruku da su poteškoće i prepreke uobičajene u svakodnevnom životu, kao i da se za svaki problem može pronaći rješenje.

Veselite se zajednički svakom djetetovom uspjehu. 

Ne dopustite da ga povremeni neuspjesi frustriraju, da stvori lošu sliku o sebi i na kraju odustane. Motivirajte ga da krene dalje. Uostalom nikad ne bismo naučili hodati da smo odustali nakon prvog pada.

I na kraju, želim nam uspješan početak školovanja.                                                                                                                                                        

                                                                                                     Vaša učiteljica

 

                                                                   Priredila: Danijela Draganić, učiteljica

                                                                                                                            

Ne rugaj se! UNICEF

https://www.youtube.com/watch?v=rthMpKPwp0g

Udruga roditelja KOKAK PO KORAK pripremila je edukativan film koji slikovito opisuje što je cyberbullying i kako treba postupiti u situacijama u kojima se taj oblik nasilja odvija.

https://youtu.be/ln3G2FK3UWc    

DJEČJI IZLASCI

Pod “dječji izlasci” misli se na izlaske koje djeca žele provoditi izvan kuće, bez neposredne kontrole roditelja. Ti zahtjevi počinju vrlo rano rečenicom “Mogu li se igrati s prijateljima na ulici?”, a s vremenom prerastaju u prave izlaske.

            Ako želimo da postotak naše sigurnosti ( Što će biti s djetetom dok je vani? ) bude što veći, pripreme za isto moraju početi vrlo rano. Djetetovo prvo “Mogu li se igrati s prijateljima na ulici?”  trebate dočekati spremni kako kasnije izlasci vašeg adolescenta ne bi postali vaša i njegova/njena noćna mora.

         Što treba činiti?

         Od najranije dobi trebate kod djece razvijati samosvjest i odgovorno ponašanje.

            Kako?

            Tako da svojoj djeci budete autoritet, a to znači da ih usmjeravate, savjetujete, vodite, postavljate jasne granice kako bi shvatili da postoje pravila ponašanja po kojima znaju što smiju, a što ne, koja ih štite i omogućuju normalan život s drugima. Najveću vrijednost toga doživjet ćete kada djeca budu u godinama u kojima su svi drugi utjecaji jači od vašega. Takvo će dijete tada biti sigurno u sebe i u ono što čini.

            Savjeti:

         Kada vas dijete pita može li ići van odgovorite sa DA, ako je ispunilo sve svoje obaveze ( od poslova u kući od obaveza za školu), ako točno kaže gdje će biti i s kim će biti te ako zajednički dogovorite do kada će biti vani.

            Dogovorite u obitelji zajednički stav o izlascima djeteta ( nema pitaj mamu ili pitaj tatu i sl.). U donošenje stava treba uključiti i baku i djeda ukoliko živite zajedno i pomažu vam oko djece.

            Napravite plan i što se tiče mjesta izlazaka i što se tiče vremenskog ograničenja, dana u tjednu, vikenda, ali i troškova tih izlazaka (Sve ovo bit će puno lakše ako i inače s djetetom pravite plan njegovih obveza.).

            Kontrolirajte kako i koliko djeca poštuju dogovore (plan). Svaki dio dogovora je jednako bitan. Uvijek kontrolirajte novac koji dajete djetetu jer droga je danas vrlo jeftina. Unaprijed uvježbajte s djetetom odgovor koji će dati kada mu u društvu ili na samo ponude drogu.

            Dogovorite s djetetom da upravo o njemu i njegovom ponašanju ovisi hoćete li promjeniti ili utvrditi neka druga pravila ili možda zabrane.

Pripremila koristeći materijale s interneta:

Maja Car, prof. pedagogije

 


 


 
 
 
 
GLAZBA ZA LAKŠE UČENJE
 
„Glazba smanjuje stres, olakšava tjeskobu, povećava energiju i poboljšava dosjećanje. Glazba čini ljude pametnijima.“
                                                                                                          Jeannette Vos
 
Ideja o korištenju glazbe kao pomagača u učenju vrlo je stara. Istraživanja su pokazala da glazba utječe na emocije, dišni sustav, ritam srca, stav tijela i mentalne slike. Kroz glazbu smo naučili puno novih riječi. Jeste li primjetili kako djeca brzo nauče tekstove pjesama? Glazba je medij koji je samo ubrzao i olakšao učenje.
 
Koliko ste rituala, manira i socijalnih vještina usvojili kroz dječje pjesmice? Sjetite se kako određena glazba pobuđuje u vama određena sjećanja, osjećaje ili je povezujete sa određenom osobom? Zato je glazba moćno sredstvo u procesu učenja.
 
Glazba nam pomaže da dođemo u optimalno stanje za učenje; stanje opuštene budnosti. Stanje opuštene budnosti se javlja kad su puls, ritam disanja i moždani valovi sinkronizirani, a um je usredotočen i spreman za prijem novih informacija.
 
Za korištenje glazbe u procesu učenja ne treba biti glazbeni ekspert. Kod korištenja glazbe u procesu učenja treba paziti na odabir tempa i glasnoće.
 
Vrstu glazbe i tempo treba birati prema stanju koje se želi postići.
 
Opuštanje – 40 do 60 taktova po minuti
 
Pažnja – 60 do 70 taktova po minuti
 
Aktivnost – 70 do 120 taktova po minuti
 
Učenje – 50 do 60 taktova po minuti
 
Glazba ne smije biti glasna, da ne bismo postigli suprotan učinak. Glazba mora biti pozadina koja nas ne ometa u normalnom razgovoru.
 
Kod izbora glazbe za učenje prednost dajte klasičnoj glazbi. Barokna glazba je idealna za učenje.
Preporučuje se glazba skladatelja: J. S. Bacha, W. A. Mozarta, A. Vivaldija, L. van Beethovena, F. P. Schuberta, G. F. Handela, T. Albionija, Corellija.
 
I ne zaboravite: Postoje osobe kojima je najidealnija glazba za učenje – tišina.
 
                                                                       Priredila: Danijela Draganić, učiteljica
 
 
 

 

           BRAIN GYM® ILI GIMNASTIKA ZA MOZAK
 
            Brain gym ili gimnastika za mozak, temeljni je program edukacijske kineziologije (učenja kretanjem), a uključuje vježbe koje potiču integraciju moždanih funkcija, što  rezultira djelotvornijim učenjem.
            Osmislio ga je dr. sc. Paul Dennison, koji je i sam imao poteškoća u učenju čitanja i pisanja. Radeći s djecom koja „teže“ usvajaju gradivo, djecom koja imaju dijagnosticiran ADHD i s djecom koja imaju disleksiju i disgrafiju, uočio je da niz jednostavnih pokreta – vježbi koje su se svakodnevno provodile, uvelike pomažu djeci u savladavanju gradiva i poboljšavaju njihov uspjeh u školi.
            Važno je znati da se mišljenje i učenje ne događaju samo u glavi. U procesima mišljenja i učenja integralnu ulogu igra i cijelo tijelo. Postavlja se pitanje: „Zašto se u našim školama ne koriste ti jednostavni pokreti?“ Razlog su dvije velike zablude:
1. Um i tijelo su odvojeni pa kretanje nema nikakve veze sa inteligencijom.
2. Jednostavne fizičke aktivnosti za koje ne trebaju pomagala i ne oduzimaju puno vremena nisu
    od nikakve koristi.
            Trebamo znati da tjelesna aktivnost, osim što oblikuje i jača mišiće i kosti, potiče i rast neurona i neuronskih mreža. Izvodimo li vježbe polako i s ravnotežom stvorit će se i veći broj veza među neuronima. Aerobne vježbe povećavaju dotok krvi i kisika u mozak, pa i naš mozak „bolje radi.“
            Brain gym koristan je i u svim drugim područjima života, kako djeci tako i odraslima.
            Susrevši se sa brain gym sustavom vježbi, i isprobavši ga prvo na vlasitom djetetu, odlučila sam sustav jednostavnih pokreta primjeniti i u nastavi. Svakodnevno, prije određene aktivnosti na satu (čitanje, pisanje, računanje...) zajedno sa učenicima izvodim određene pokrete. U prva dva razreda, u okviru rekreativne stanke, slušajući priču koju im pričam, učenici izvode jednostavne pokrete.
            U trećem i četvrtom razredu učenike upoznajem sa pojmom brain gym i svrhom pojedine vježbe, odnosno pokreta. Zanimljivo je vidjeti učenike kako prije testa koriste „moždane tipke“ ili za vrijeme testa, kad se ne mogu dosjetiti odgovora, masiraju istodobno točke ispod nosa i na bradi.
            Na kraju, pripremila sam vam i neke primjere jednostavnih pokreta, pa ih pokušajte primjeniti.
 
BRAIN GYM POKRETI
 
Križno hodanje
 
Marširanje u mjestu naizmjenično dodirujući desnim laktom lijevo koljeno i lijevim laktom desno koljeno. Poboljšava vještine čitanja, tjelesnu koordinaciju, vještine učenja i pamćenja, aktivira lijevu i desnu stranu mozga.
 
Kvačenje
 
Prekrižiti gležnjeve, spojiti ruke i ispreplesti prste, te privući ruke na prsa. Jača samopuzdanje, usmjerava na učenje. Kvačenje u trajanju dvije minute zatvorenih očiju umanjuje stres.
 
Moždane tipke
 
Palcem i kažiprstom trljamo udubine ispod ključne kosti, a druga ruka počiva na pupku. Poboljšava koncentraciju prije testa.
 
Energetsko zijevanje
 
Otvoriti usta i masirati zglob na mjestu gdje se susreću gornja i donja vilica. Razbuđuje mozak i poboljšava koncentraciju, te pomaže kod glasnog čitanja.
 
Misleća kapa
 
Odvrtanje hrskavice hrskavice uha od vrha do ušne resice. Poboljšava slušanje, prisjećanje i pamćenje.
 
 Misli na X
 
Zatvoriti oči i zamisliti X. U mislima mu mijenjati veličinu, položaj i boju, udaljavati ga i približavati. Ima iste efekte kao i križno hodanje.
 
Lijene osmice
Izvoditi u zraku ispruženom rukom (po papiru, ploči, podu, klupi). Poboljšava grafomotoriku, vještine čitanja i pisanja.
 
Slon
 
Lijevo uho čvrsto osloniti na lijevo rame i ispruženom rukom raditi lijene osmice, najprije jednom, a zatim drugom rukom. Pomaže pri rješavanju matematičkih zadataka, samopouzdanju i mišljenju. Ujedno pomaže djeci koja pate od česte upale uha.
 
Ispijanje vode
 
Popijte čašu vode. Pričekajte nekoliko minuta da tijelo upije tekućinu.Važnost vode za životne funkcije vam je sigurno poznata. 90% mozga sastavljeno je od vode. Treba li posebno objašnjenje?
 
 
                                                           Priredila: Danijela Draganić, učiteljica

 


                     KAKO PRIPREMITI DIJETE ZA POLAZAK U ŠKOLU
 
            Polazak u školu, važan je događaj u životu svakoga djeteta i njegove obitelji. To je trenutak kada djetetovu slobodnu igru zamjenjuje red, rad i disciplina. Iz poznatog okružja doma ili vrtića, dijete dolazi u novu sredinu, susreće se s novim odraslim osobama i djecom, kao i novim zahtjevima i obvezama koje se pred njega postavljaju. O prvom dojmu koje dijete stekne o školi često ovisi i uspjeh njegovog daljnjeg školovanja. Zato se svaki roditelj pita:“Što ja mogu učiniti da bi se moje dijete adekvatno pripremilo za školu?
 
ZRELOST DJETETA ZA ŠKOLU
 
            Pod pojmom zrelosti za školu podrazumijevamo: fizičku, intelektualnu, emocionalnu i socijalnu zrelost djeteta.
 
Fizičku zrelost djeteta ocjenjuje liječnik pregledom prije upisa u školu i na temelju niza parametara (visina, težina, mišićna masa, vid, sluh, itd.). Fizička zrelost je važna zbog toga što se pred dijete postavljaju novi zahtjevi i napori. Svakodnevno mora pješačiti od kuće do škole i natrag noseći torbu na leđima, duže vrijeme mora sjediti u klupi, i sl.
 
Intelektualna zrelost je važna za uspjeh u učenju. Bitna je razvijenost govora i sposobnost razumijevanja tuđeg govora. Ako vaše dijete ima poteškoća u izgovoru pojedinih glasova, krajnji je trenutak obratiti se logopedu. Također se od djeteta očekuje namjerna pažnja i mogućnost koncentracije te sposobnost pamćenja. Razvijena grafomotorika je važan preduvijet savladavanja vještine pisanja. Ovdje bih htjela dati odgovor na vječito pitanje roditelja: „Treba li dijete prije škle naučiti čitati i pisati?“
Odgovor je: „NE:“ To je posao učitelja koji je stručno osposobljen da različitim metodama, prilagođenim individualnim potrebama djeteta, nauči dijete čitati i pisati. Stoga zaboravite „dobronamjerne“ savjete susjeda, prijatelja i rođaka kako će dijete , ako nauči čitati i pisati prije škole, biti bolji učenik i bolje će napredovati. Ono što se može dogoditi je da postignete suprotan efekt i da dijete zamrzi školu prije negoli je pošlo u nju.
 
Još su dvije važne komponente zrelosti za školu, koje se često zanemaruju, a to su emocionalna i socijalna zrelost.
 
Emocionalna zrelost znači primjerenost djetetovih reakcija u određenoj situaciji. Od djeteta se očekuje određena razina emocionalne kontrole, tj. da zna prikriti ili na prihvatljiv način izraziti svoje emocije, jer se dijete u školi susreće sa vrednovanjem, ocjenjivanjem, pohvalama, ali i kritikama. Određena razina tolerancije na frustraciju pomoći će djetetu da ustraje u učenju i kad mu to i nije baš zanimljivo.
 
Socijalna zrelost usko je povezana sa emocinalnom zrelošću. Socijalna zrelost omogućava djetetu prihvaćanje pravila ponašanja, moralnih normi, sustava vrijednosti i pravila koja vrijede u školi. Također ona obuhvaća komunikaciju s vršnjacima, kao i prihvaćanje učitelja / učiteljice kao osobe od povjerenja.
 
 
ŠTO MI KAO RODITELJI MOŽEMO UČINITI DA BISMO DIJETE ADEKVATNO PRIPREMILI ZA ŠKOLU?
 
 
Razvijajte kod djeteta pozitivan stav prema školi i učitelju/učiteljici
Nikada dijete nemojte plašiti školom i učiteljicom. Ne govorite negativno o školi čak ako ste i sami imali loša iskustva tijekom školovanja. Ne dopustite ni drugim osobama iz djetetove okoline (susjedi, starija braća i sestre, djeca vaših prijatelja) da negativno govore o školi ili ih plaše svojim iskustvima. Učitelj nije idealna osoba, već stvarna osoba koja će pomoći djetetu u savladavanju školskog gradiva.
 
Razvijajte naviku redovitog izvršavanja školskih obaveza. Unaprijed odredite i uredite mjesto za učenje. Svakodnevno neka se dijete na tom mjestu bavi aktivnošću koju voli (npr. crtanje). Osim što na taj način pripremate dijete na redovito izvršavanje školskih obaveza, pripremate ga i dugotrajno sjedenje za klupom što ga očekuje u školi.
 
Navikavajte dijete na uspoređivanje i procjenjivanje. To ga čeka u školi. Povremeno ga uspoređujte s drugom djecom (npr. On je viši od tebe.), ali mu uvijek dajte do znanja da ga volite najviše. Dijete mora biti sigurno u vašu ljubav, da je neće izgubiti ako ponekad i bude neuspješno i ne zadovolji vaša očekivanja. Pokažite mu, recite mu koliko ga volite. Često zaboravljamo koliko je važno nekome, koga volimo reći: „Volim te. Stalo mi je do tebe. Ti si mi važna/važan.
 
Nabavite na vrijeme pribor za školu. Otiđite s djetetom u nabavu, pernice, olovaka, gumice, školske torbe, papuča. Cijenu i kvalitetu određujete vi. Boje i uzorke prepustite djetetu. Želim naglasiti važnost izbora školske torbe. Tu kvaliteta ima prvo mjesto. Ne zaboravite da će dijete tu torbu, punu knjiga i bilježnica svakodnevno nositi na svojim nejakim leđima. Izaberite torbu sa širokim, postavljenim naramenicama, anatomski oblikovanu, sa posebnim ojačanjima za kralješnicu, prilagođenu visini djeteta. Kvalitetnu torbu dijete će koristiti nekoliko godina, a priznat će te, da djetetovo zdravlje nema cijenu.
 
Upoznajte dijete sa putom od kuće do škole. Uvježbavajte s djetetom put od kuće do škole. Upozorite ga na opasnosti u prometu, naučite ga gdje i kako prelaziti ulicu. Neka zapamti svoju adresu, gdje mu roditelji rade i njihove brojeve telefona. Također ga naučite da se samostalno oblači i svlači, veže cipele i posprema svoje stvari. Pomoć u kućanskim poslovima također je jedan od oblika pripreme za školu.
 
 
 
 
 
AKTIVNOSTI I IGRE KOJE ĆE POMOĆI DJETETU DA USPJEŠNIJE SAVLADAVA ŠKOLSKO GRADIVO
 
            Najvažnija djetetova aktivnost je igra. Dijete najbrže i najbolje uči kroz igru.
 
Čitanje. Uvedite ritual čitanja s djetetom, primjerice prije spavanja. Uzmite slikovnicu, udobno se smjestite zajedno s djetetom i pobrinite da vas ništa ne prekida za vrijeme čitanja. Za vrijeme čitanja prstom pratite riječi koje izgovarate. Na taj način će dijete uočiti vezu između napisane i izgovorene riječi. Glasovna analiza i sinteza, prepoznavanje mjesta glasa u izgovorenoj riječi važne su vještine za savladavanje čitanja.
Igre poput slovo na slovo, kaladont ujedno bogate riječnik djeteta. Rastavljajte riječi na slogove i glasove. Dijete mora „pogoditi“ riječ koju ste rekli. I obratno, zadanu riječ neka rastavi na slogove i glasove. Takvih se igara možete igrati za vrijeme šetnje, vožnje autom ili tijekom obavljanja kućanskih poslova. Za vrijeme šetnji po gradu, odlaska u trgovinu i slično skrećite pozornost djeteta na različite natpise poput ULAZ, IZLAZ, ČEKAONICA, i sl. Dijete će zapamtiti sliku riječi. To se stručno zove globalno čitanje. Igre poput memory slova ujedno razvijaju sposobnost pamćenja. Nalaženjem rime riječima, ujedno bogatimo djetetov riječnik, a igrama u kojima tražimo suprotnosti (veliko – malo)ujedno pripremamo djecu na usvajanje matematičkih sadržaja.
 
Pisanje. Za uspješno savladavanje pisanja važna je razvijenost grafomotorike i fine motorike prstiju. Aktivnosti poput crtanja, bojanja u bojankama, izrezivanja sličica omiljenih životinja, sportaša, pomoći će djetetu u razvoju grafomotorike Oblikovanje plastelinom i glinom, pomoć pri izradi keksa i kolačića za obiteljske proslave. Ako sami mijesite tijesto za kolačiće odvojite komadić i za dijete. Osim što mu na taj način pomažete u razvoju motorike, navikavate ga i na pomoć u kućanskim poslovima, a zabavljajući se komadićem tijesta, dijete će usput razvijati pažnju i koncentraciju. Za razvoj fine motorike pomoći će izrada nakita od različitih perlica ili tjestenine.
 
Matematika. Zamolili ste dijete da vam donese dvije žlice? Upravo ste ga pripremili za učenje matematike. Brojanje, sakupljanje različitih predmeta (kamenčići, školjke...) priprema su sa savladavanje matematike. Igre kockama, Čovječe ne ljuti se, Domino, razne igre kartama, dobra su priprema za učenje matematike. Pospremanje igračaka i njihovo grupiranje (npr. Autiće spremi u garažu,a figurice na policu.) priprema je za matematiku. Imate li više djece i nejednako podijelite bombone, djeca će odmah uočiti tko je dobio više, a tko manje iako ne razumiju relacije među količinama. Rješavanje zadataka u različitim dječjim časopisima poput spajanja brojeva redom da bi se dobila slika, crnilice, uočavanje razlika između sličnih crteža, pronalaženje parova i skrivenih predmeta, labirinti i sl. pomažu lakšem učenju matematike.
 
I ne zaboravite! Vodite djecu u šetnje, u park, na izlete. Omogućite im puno trčanja, skakanja, igre. Uključite ih u svakodnevni život obitelji. Neka budu uz vas i dopustite im da sudjeluju u svakodnevnom životu obitelji davanjem različitih zaduženja. Neka vam pomažu u svakodnevnim poslovima, razgovarajte s djecom. Tako ćete ih najbolje pripremiti za školu.
 
Postoji mnogo aktivnosti i igara kako možete kvalitetno pripremiti djecu za školu. Nadam se da sam vas motivirala i pomogla da se i sami prisjetite svoga djetinjstva i naučite svoju djecu igrama koje su vama bile drage. Djeca su nježne i osjetljive biljčice koja najbolje rastu i razvijaju se ako ih redovito zalijevamo našom brigom, pažnjom i ljubavlju.   
                                  
                                                                    Pripremila: Danijela Draganić, učiteljica
 
 
 
 
 
 

 

 


 
 
SLOBODNO VRIJEME
 
KAKO POMOĆI DJETETU DA PRAVILNO OSMISLI I PROVEDE SLOBODNO VRIJEME   
 
Slobodno vrijeme je ono vrijeme koje ostaje vašem djetetu nakon svih školskih i izvanškolskih obveza, obveza u obitelji i zadovoljenja potreba za jelom, snom i higijenom. U tom slobodnom vremenu slobodni su samostalno odlučiti i opredjeliti se čime će se baviti.
Da bi vaša djece znala pravilno i samostalno odabrati što će činiti u slobodnom vremenu trebate od najranije dobi djelovati na njih primjerom i savjetom. ZAPAMTITE! Savjet bez primjera je najlošiji svjet.
U obitelji dijete stječe prvu kulturu provođenja slobodnog vremena (i rada, naravno). Pomognite dijtetu da planira svoj dan, kako onaj radni tako i onaj slobodni dio. Svojim primjerom pokažite mu kako je to dobro provoditi slobodno vrijeme. Kasnije kroz zajednički razgovor s njim proanalizirajte što je i kako učinjeno u proteklom danu.
 
Zašto je sve to bitno?
Zato što trebate djelovati dok imate prostora i vremena, a to je dok je dijete malo.  Kada dijete naraste i utjecaj vršnjaka te nekih drugih čimbenika ( npr. televizije i drugih medija) postane jači ono treba biti dovoljno izgrađeno i formirano (samosvjesno i odgovorno) kako bi se moglo oduprijeti svim tim štetnim utjecajima. Takvih utjecaja u današnje vrijeme ima jako puno i dijete im se teško odupire i zato ako ranije uložite trud i date pravilan primjer, kasnije će se dogoditi da će te ga «nevidljivom rukom» voditi u najtežim iskušenjima. Danas se omalovažava ljubav, brak, pristojan obiteljski život, željeno potomstvo, odgovorno roditeljstvo, rad i poštenje tako da svoju djecu trebate ojačati kada je to jedino moguće, kasnije drugi preuzimaju «kormilo».
 
 
Vodite računa da preko svojeg djeteta ne ostvarujete neke svoje neostvarene snove pa ga tako tjerate na neke aktivnosti za koje ono nema smisla ili volju. Isto tako trebate voditi računa da ga ne prepustite ulici. Trebate tražiti pravu mjeru. Najsigurniji put je razvijanje odgovornosti kod djeteta i životne znatiželje za različita područja. Sve to je nemoguće bez vašeg angažmana i primjera.
RAZMISLITE!
Kako će vaše dijete provoditi svoje slobodno vrijeme nije neka izolirana pojava, već rezultat osmišljenog odgojnog utjecaja od najranije djetetove dobi. Trebate odgajati dijete da bude kvalitetan čovjek, jer tako ćete postići da zna i pravilno osmisliti svoje slobodno vrijeme i uspješno se oduprijeti svim negativnim utjecajima.
 Pripremila: Maja Car, prof.
 
 

 

 
ZABORAVLJANJE
 
 
          Zaboravljanje je proces slabljenja i postupnog gubljenja mogućnosti prepoznavanja ili dosjećanja sadržaja što smo ih pohranili u dugoročnom pamćenju.
Zaboravljanje počinje s prestankom procesa učenja i najveće je u vremenu neposredno nakon učenja, a kasnije je sve sporije.
 
Uzroci zaboravljanja su (prema Zarevski, ‘94.):
 
a)                            Postupno osipanje tragova pamćenja za informacije koje ne ponavljamo i ne koristimo često. Zato gradivo treba često ponavljati.
 
b)                           Nemogućnost pronalaženja informacija u dugoročnom pamćenju za koje postoje tragovi pamćenja, ali nam nisu dostupne uslijed nedostatka višestrukih veza s drugim pohranjenim informacijama, što bi nam pružilo pristup traženoj informaciji s više strana. Zato kod učenja nove sadržaje treba višestruko povezati s ostalim znanjem.
 
c)                            Represija je namjerno, često nesvjesno potiskivanje zapamćenih sadržaja što su nam neugodni i u nama izazivaju tjeskobu. Ugodne događaje bolje pamtimo.
 
d)                            Interferencija je najčešći uzrok zaboravljanju i to tako da prethodno naučeni sadržaji ometaju stjecanje novog znanja ili novo učenje potire rezultate prethodnog učenja.
Kako bi spriječili nagli gubitak zapamćenih informacija neposredno iza učenja, s ponavljanjima gradiva valja započeti odmah u tom početnom razdoblju poslije učenja. Tako ćemo trebati i manji broj ponavljanja za vratiti pamćenje na razinu dostignutu pri kraju učenja. Kako smo tada već u fazi razmjerno slabijeg djelovanja zaboravljanja, to ćemo ponovljene sadržaje u većoj mjeri zadržati na duže vrijeme. Ukoliko odložimo ponavljanje na nešto dulji rok poslije učenja, bit će nam nužan puno veći broj ponavljanja zbog značajno manje količine preostalog znanja od tog vremena.
 
 
ZAPAMTI IZREKU:
 
PONAVLJANJE JE MAJKA ZNANJA.
 
Tekst prilagodila: Maja Car, prof.

 




preskoči na navigaciju